Došlo je ono doba godine kada sa prvim hladnim danima i sezonom respiratornim infekcijama naglo poraste broj obolelih, a apoteke se ispune pacijentima koji traže „brzo rešenje“. U jeku borbe protiv virusa i bakterija, mnogi od nas posežu za antibioticima na svoju ruku, verujući da je to najsigurniji put do izlečenja. Ipak, stručnjaci sve glasnije upozoravaju: pre nego što popijemo prvu pilulu, moramo biti svesni šta antibiotici zapravo rade našem organizmu i zašto nekada donose više štete nego koristi.
Nevidljivi ekosistem u našem stomaku
Naš crevni mikrobiom predstavlja pravo malo carstvo koje se sastoji od čak 38 biliona (triliona) bakterija. Ovaj složeni ekosistem ima nemerljiv uticaj na celokupno zdravlje – od funkcionisanja imunog sistema i metabolizma, preko regulacije raspoloženja, pa sve do sinteze ključnih vitamina, kao što je vitamin B1.
Problem nastaje onog trenutka kada se u ovu delikatnu ravnotežu umešamo na silu. Antibiotici, po svojoj prirodi, ne prave razliku između „loših“ patogena i „dobrih“ saveznika u našem digestivnom traktu. Oni uništavaju sve pred sobom. Ono što mnogi ne znaju jeste da se neke specifične vrste korisnih bakterija, jednom kada budu uništene, možda nikada do kraja života neće vratiti u naše crevo.
Skrivene posledice antibiotske terapije
Posledice ovakvog disbalansa često postaju vidljive tek nakon što ispijemo poslednju dozu lekova. Ljudi se često pitaju zašto se nakon terapije bore sa neobjašnjivim dobijanjem na težini, padom kognitivnih funkcija, osećajem potištenosti ili hroničnim upalnim procesima u crevima.
Kada se prirodna ravnoteža u crevnoj flori naruši, stvara se prostor za bujanje štetnih mikroorganizama, među kojima su najčešće kandida i druge gljivice, dok opšta otpornost organizma drastično opada. Upravo zato je lekarska procena ključna – antibiotici se nikada ne smeju uzimati napamet, pogotovo što oni nemaju nikakvo dejstvo na viruse koji su najčešći uzročnici prehlada i gripa.
Kako da zaštitimo svoj organizam?
Ukoliko lekar proceni da je antibiotska terapija neophodna, postoji jasan protokol koji nam može pomoći da sačuvamo zdravlje creva:
- Probiotici u isto vreme: Obavezno je uzimanje kvalitetnog probiotika uporedo sa antibioticima (uz vremenski razmak koji preporuči farmaceut), a upotrebu je poželjno nastaviti i nakon završetka terapije.
- Fermentisana hrana kao lek: Topla preporuka stručnjaka jeste da se u ishranu u, periodu od mesec do dva nakon terapije, uvrsti domaći kefir, kiseli kupus i druge fermentisane namirnice koje prirodno obnavljaju mikrobiom.
- Oprez i svest: Antibiotici su spasili milione života i stub su savremene medicine, ali njihova zloupotreba ostavlja dugoročne posledice.
Vodite računa o svom crevnom mikrobiomu i oslanjajte se isključivo na stručne savete lekara, jer je zdravlje celog organizma temelj koji se gradi iznutra.
Oznake: #antibiotik, #koristi i štete od antibiotika, #zdravlje
Share On Facebook
Tweet It












