Breaking

Tajna pod šifrom „Kamena devojka”

putovanja/zanimljivosti / Život / 05/10/2026

Podzemni grad kralja Aleksandra u steni pored Drine

Duboko u krečnjačkom masivu brda Orlovica, na samoj obali reke Drine u Malom Zvorniku — a ne na Kopaoniku, kako se često pogrešno navodi u senzacionalističkim objavama — leži jedno od najzagonetnijih inženjerskih dostignuća međuratne Jugoslavije. Podzemni kompleks, koji je u strogo poverljivim vojnim spisakima vođen pod šifrovanim imenom „Kamena devojka”, projektovan je tridesetih godina prošlog veka kao tajno komandno mesto Vrhovne komande i sklonište za kralja i Vladu u slučaju izbijanja rata.

Decenijama je ovaj objekat od preko 5.000 kvadratnih metara ostao skriven od očiju javnosti, obavijen lokanim legendama i velom vojne tajne. Tek u novije vreme, rekonstrukcijom i otvaranjem za posetioce, upotpunjena je slika o mestu na kom su donošene sudbonosne odluke u osvit okupacije 1941. godine.

Inženjerski podvig stvoren u strogoj tajnosti (1931–1934)

Geopolitička previranja u Evropi početkom tridesetih godina 20. veka navela su Vojni savet Kraljevine Jugoslavije da pristupi izradi sistema tajnih utvrđenja i rezervnih komandnih mesta. Po direktnom naređenju kralja Aleksandra I Karađorđevića, radovi u Malom Zvorniku započeti su 1931. godine.

Izbor lokacije bio je strateški besprekoran: strma stena pružala je prirodnu zaštitu od avionskih bombi tog vremena, dok je reka Drina predstavljala prirodnu prepreku i komunikacijski pravac ka unutrašnjosti Bosne.

Gradnja se odvijala u uslovima najstrože konspiracije. Zvanično, radnici su angažovani na javnim radovima — rekonstrukciji magistralnog puta duž kanjona Drine i izgradnji gvozdenog mosta koji je spajao Mali Zvornik i Zvornik (danas Most kralja Aleksandra I Karađorđevića). Većina angažovanih građevinaca nije ni znala šta se nalazi iza teških drvenih paravana postavijeni na ulazima u stenu.

Nakon atentata na kralja Aleksandra u Marseju, u oktobru 1934. godine, radovi su naglo obustavljeni. Do tog trenutka završeno je oko dve trećine planiranog kompleksa — građevinski i konstruktivno bio je potpuno kompletiran, ali unutrašnje opremanje i dekoracija nikada nisu dovedeni do kraja.

Arhitektura u steni: Autonomni grad pod zemljom

Podzemni grad „Kamena devojka” predstavlja vrhunac tadašnje vojne inženjerije i građevinarstva:

  • Mreža tunela i prostorija: U unutrašnjosti stene ukopano je 75 prostorija povezanih spletom hodnika i tunela ukupne dužine od skoro 1,5 kilometara. Prostor je bio podeljen na sektore: stan za kralja, kabinet predsednika Vlade, spavaonice za oficire i vojnike, kancelarije Generalštaba, hiruršku ambulantu, arhiv i telefonsku centralu.
  • Sistem ulaza: Do unutrašnjosti vodi 12 maskiranih ulaza osiguranih teškim čeličnim vratima, projektovanim tako da izdrže direktne udare artiljerije i sačuvaju unutrašnji pritisak u slučaju gasnog napada.
  • Potpuna autonomija: Unutar stene iskopan je arteški bunar dubok oko 80 metara, koji je obezbeđivao neograničene količine pijaće vode.
  • Klimatizacija: Preko vertikalnih ventilacionih šahtova izbijenih ka vrhu brda Orlovica, u kompleksu je obezbeđena prirodna cirkulacija vazduha i konstantna temperatura od 14°C do 16°C tokom cele godine.
  • Podzemna kapela: Posebno mesto u kompleksu zauzima prostorija namenjena bogosluženju. U steni je isklesano udubljenje za oltar, sa uklesanim pravoslavnim krstom, gde je kralj trebalo da prisustvuje službi tokom boravka u skloništu.

April 1941: Poslednji dani Kraljevine na domaćem tlu

Iako sklonište nikada nije zvanično stavljeno u punu operativnu funkciju, njegova istorijska uloga doživela je vrhunac tokom dramatičnog Aprilskog rata 1941. godine.

Nakon silovitog napada Nemačke i njenih saveznika 6. aprila i razarajućeg bombardovanja Beograda, mladi kralj Petar II Karađorđević, članovi Vlade i Vrhovna komanda krenuli su u povlačenje ka unutrašnjosti zemlje. Od 7. do 9. aprila 1941. godine, „Kamena devojka“ postala je privremena prestonica i sedište države.

U podzemnim salama ovog kompleksa održana je poslednja sednica Vlade Kraljevine Jugoslavije na domoćemu tlu, kojom je predsedavao general Dušan Simović. Upravo sa ovog mesta, pod pritiskom brze rasulo linija fronta, donete su odluke o daljem povlačenju prema Han Pijesku, Palama i Nikšiću, odakle su mladi kralj i članovi Vlade 15. aprila odleteli u izbeglištvo.

Od zaborava do kulturno-istorijske baštine

Tokom četvorogodišnje okupacije, nemačke snage su delimično istražile i opljačkale unutrašnjost kompleksa, odnevši preostali nameštaj i tehničku opremu. Posle Drugog svetskog rata, Jugoslovenska narodna armija zadržala je objekat u evidenciji, ali ga zbog razvoja novijih komandnih mesta (poput objekata u Konjicu i Han Pijesku) nije dalje razvijala.

Decenijama je kompleks stajao zakključan, prepušten vlagi i zaboravu. Tek pre nekoliko godina, obimnim projektom sanacije koji je sprovela opština Mali Zvornik uz podršku nadležnih ministarstava, „Kamena devojka” je restaurirana, osvetljena i otvorena za javnost. Danas funkcioniše kao jedinstven muzejski prostor i spomenik vojne arhitekture koji posetiocima nudi autentičan uvid u trenutke kada se u mraku stene odlučivalo o sudbini jedne zemlje.

 

 

Izvori i istorijska građa

Za prikupljanje i verifikaciju podataka o podzemnom gradu „Kamena devojka” korišćeni su sledeći primarni i sekundarni istorijski izvori:

  1. Vojni arhiv u Beogradu:
    • Fond Generalštaba Vojske Kraljevine Jugoslavije (1930–1941): Tehnička dokumentacija, građevinski planovi i operativni spisi Inženjerijskog odeljenja o izgradnji tajnih utvrđenja u Podrinju pod šifrom „Kamena devojka”.
    • Fond operativnih dnevnika Vrhovne komande (april 1941): Beleške o kretanju Vrhovne komande i raspoređivanju jedinica tokom povlačenja ka Drini.
  2. Arhiv Jugoslavije (Beograd):
    • Fond Predsedništva Vlade Kraljevine Jugoslavije: Zapisnici, stenografske beleške i odlukama sa sednica Vlade održanih u periodu od 6. do 12. aprila 1941. godine (uključujući sednice u Malom Zvorniku).
    • Fond Ministarstva vojske i mornarice Kraljevine Jugoslavije: Arhivska građa o odbrambenim pripremama i infrastrukturi na teritoriji Zvorničkog sreza.
  3. Memorijska građa i svedočanstva učesnika:
    • Simović, Dušan: „Memoari i sećanja na Aprilski rat 1941.” — Svedočanstvo predsednika Vlade o boravku u skloništu u Malom Zvorniku i donetim odlukama.
    • Knežević, Radoje: „Osnove povlačenja i slom Kraljevine” — Dnevnički zapisi ministra na dvoru kralja Petra II.
    • Karađorđević, Petar II: „Moj život” (Moja spomen-knjiga) — Sećanja mladog kralja na poslednju noć provedenu u Malom Zvorniku pre odlaska u izbeglištvo.
  4. Istorijska i monografska literatura:
    • Dr Momčilo Isić: Istorijske studije i radovi posvećeni društvenim i političkim prilika u Podrinju između dva svetska rata.
    • Građa Turističke organizacije opštine Mali Zvornik i Zavoda za zaštitu spomenika kulture: Elaborati, arhitektonski snimci izvedenog stanja i dokumentacija o sanaciji i muzejskoj postavci kompleksa.
Spread the love

Oznake: , ,



NajMagazin




Previous Post

Da li kafa zaista topi masnu jetru i šta nauka kaže o kafi sa puterom

Next Post

Skriveni neprijatelj zdrave kose




More Story

Da li kafa zaista topi masnu jetru i šta nauka kaže o kafi sa puterom

Poslednjih godina, u svetu velnesa i zdrave ishrane, kafa je prešla put od "poroka" do napitka koji se glorifikuje kao ultimativni...

03/10/2026