Breaking

Drvo koje hoda-Mit ili istina?

putovanja/zanimljivosti / Život / 25/05/2023

Drvo koje hoda-Mit ili istina?
( lat. Socratea exorrhiza).
Ovo drvo može da naraste I do 25 metara u visinu, a široko je svega do 16 centimetara.
Potreban je ceo dan da se stigne od Kitoa, prestonice Ekvadora, do rezervata biosfere Sumako, smeštenog 100 kilometara jugoistočno. Da bi se stiglo do ovog neobičnog mesta, prvo se automobilom putuje tri sata do ivice šume. Odatle još sedam do 15 sati brodom, mulom i pešice, uglavnom uzbrdo, po blatnjavom terenu. Ali, svaki napor se isplati, pa tako I ovaj. S obzirom na to da ćete se naći usred šume u kojoj se nalaze – „hodajuće“ palme.
Nedavno objavljeni članak na sajtu BBC-a o hodajućim stablima palme preneli su svi svetski mediji. Ova palma raste u srcu rezervata Sumako Biosfera u blizini ekvadorske prestonice Kito. Tvrdnje da se stabla palme kreću pomoću svog korenja zvučale su neverovatno, ali su bile podržane svedočenjima priznatih naučnika.
Uostalom, narodno ime palme Socreatea exorrhiza, hodajuće palme, sve je govorilo. Bizarna ideja da je ovo drvo razvilo jedinstvenu sposobnost kretanja nastaje je zbog činjenice da naučnici nisu uspevali da objasne specifičan izgled njenog korenja, nalik štulama. Palma koja raste u Centralnoj i Južnoj Americi pušta karakteristično dugo i snažno korenje iznad zemlje.
Začetnik ideje koja je masovno prihvaćena i u naučnim krugovima bio je Džon H. Brodli, koji je 1980. godine postavio teoriju da su ove palme razvile sposobnost da se pomere s mesta gde su proklijale ukoliko starije stablo padne na mladicu i obori je. Brodli je smatrao da je ovo udaljavanje od prepreka, koje su najveća pretnja mladim sadnicama, jedinstvena veština preživljavanja.
Decenijama su turistički vodiči u kišnim šumama objašnjavali turistima da ovo drvo hoda, tako što pušta svoje korenje u pravcu u kojem želi da ide, najčešće iz senke na mesta koja su dobro izložena Suncu. Napušteno korenje se, govorili su, postepeno suši i tako forsira stablo da se kreće u pravcu novog korenja. Verovalo se da ovaj proces traje nekoliko godina. Dok je slovački paleobiolog Peter Vrsanski tvrdio da se drveće kreće brzinom od čak nekoliko centimetara na dan.
Nažalost, drveće ne može da ‘hoda’ dovoljno brzo da pobegne od motornih testera i mačeta.
Jedna od strategija pobornika za očuvanje šume jeste kupovina zemljišta deo po deo. Kako bi se sprečilo dalje krčenje šume.
Osim palmi sa neobičnim “veštinama”, ovaj rezervat vrvi od različitih životnih formi. U pojedinim delovima šume stanuje oko 500 različitih vrsta ptica, 51 vrsta velikih sisara, 64 vrste reptila, 61 vrsta vodozemaca, 6.000 vrsta biljaka, 600 vrsta leptira i nekoliko primeraka papratnog drveća, starih i po nekoliko stotina godina.

Spread the love

Oznake: ,



Olivera Marinković




Previous Post

IMA LI VEZA SMISLA?

Next Post

TERASA JE VAŠE MALO CARSTVO





You might also like



0 Comment


Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *


More Story

IMA LI VEZA SMISLA?

Na početku ste veze I u dilemi ste da li će to potrajati ili samo gubite vreme. Vreme je nenadoknadiv resurs, I svako ga ima isto...

24/05/2023