Breaking

STRAH OD STOMATOLOGA JE NEOPRAVDAN

Zdravlje plus / 26 maja, 2022

Strah od stomatologa u najvećem broju slučajeva kreće od ranog djetinjstva. Greška roditelja koja se u mojoj ličnoj praksi često ponavlja, jeste da djecu prvi put dovode u stomatološku ordinaciju kada dijete osjeti bol, što je djeci naravno jedno veoma traumatično prvo iskustvo. Takodje, roditelji često prave grešku tako  što djeci prijete odlaskom kod stomatologa kada dijete nije poslušno, te se time dodatno mališanima formira averzija, koja kasnije postaje trauma koja ih prati čak i u starijoj  dobi.

Djecu sa stomatološkom ordinacijom prvobitno treba upoznavati kroz preventivu, preporučuje se da prva posjeta stomatologu bude čim izniknu prvi zubići. Rad sa djecom je jako delikatna stvar, tu zaista treba biti pravi psiholog i strpljivo nastojati oblikovati svijest djeteta na taj način da se vremenom to dijete raduje dolasku u Vašu ordinaciju.

Iako ljudi često povezuju koncept stomatologije sa bolnim senzacijama, stomatologija današnjice zaista omogućuje potpuno bezbolno iskustvo zahvaljujući efikasnosti lokalnih anestetika. Štaviše, sam strah od bola tokom injektiranja anestetika je krajnje neopravdan, jer se danas prije samog uboda na datu regiju stavlja površinski anestetik, te tako svaki terapijski zahvat postaje potpuno bezbolan.

 Šta bi bila preventiva u stomatologiji?

Najbolja preventiva u stomatologiji jeste svakako adekvatno održavanje oralne higijene, pravilan režim ishrane i zdrave životne navike. Mi kao stručnjaci samo nadopunjujemo ovaj trijas faktora, koji su zaista presudni da bi dostigli ideal oralnog zdravlja.

Ono što ja lično, kao specijalista Dječje i preventivne stomatologije, nudim i toplo preporučujem svojim pacijentima jeste preventivno zalivanje fisura čim niknu prvi stalni zubići (uzrast djeteta 6-13 godina), jer tim zahvatom adekvatnim stomatološkim materijalom popunjavamo teško dostupne površine zuba, podložne nakupljanju hrane i bakterija, te posljedično nastanku karijesne lezije.

Takodje, preporučuje se topikalna fluoridacija lakom ili gelom na svakih 3, 6 ili 12 mjeseci, zavisno od individualne sklonosti djeteta karijesu, koju mi kao specijalisti procjenjujemo. Treba svakako spomenuti i prevenciju traume zuba i potpornih zubnih tkiva, gdje se kao posebno rizična grupa ubrajaju oni pacijenti koji se bave borilačkim ili timskim kontaktnim sportovima. Naime, u gorenavedenim slučajevima, izradjuje se individualna sportska udlaga / štitnik, koji ima funkciju zaštite zuba i potpornih tkiva od traumatskih lezija.

 

Verovatno je pravilo da je bolje sprečiti, nego lečiti i kod vas kao i u ostalim granama medicine. Koji su to simptomi, koji treba da nam kažu da obavezno posetimo svog stomatologa?

Upravo prvi dio Vašeg pitanja ukazuje na imperativ u stomatološkoj praksi – preventivu. Svaki pacijent treba redovno da posjećuje svog stomatologa na kontrolnim pregledima, koji se preporučuju u prosjeku na svakih 6 mjeseci, iako po pravilu to stomatolog individualno za svakog pacijenta odredjuje.

Nasuprot tome, simptomi uvijek ukazuju na neko patološko zbivanje i tada već prelazimo na sasvim drugu koncepciju u stomatologiji – liječenje. Značajno je naglasiti da nedostatak simptomatologije ne znači nužno i nedostatak patologije, najveći broj karijesa ustvari i ne izaziva bolne senzacije dok ne predje u jako uznapredovali, a tada već i ireverzibilni stadij. Zato je važan pojam pravovremenog liječenja i samim tim jako istaknut značaj kontrolnih pregleda gdje Vaš stomatolog pažljivim pregledom može dijagnostikovati na vrijeme svako patološko stanje, od onih najbenignijih kao što je karijes, do jako ozbiljnih stanja kao što su prekancerozne lezije.

Izdvojila bih nekolicinu najčešćih simptoma koji svakako jesu indikacija za obaveznu posjetu stomatologu – bol i otok u orofacijalnoj regiji, krvarenje prilikom četkanja zuba ili ispiranja po završenom četkanju, pomičnost zuba ili promjena pozicije zuba u kratkom vremenskom okviru, zakašnjelo nicanje zuba kod djece, svaka trauma u orofacijalnoj regiji, kao i svaka novonastala promjena na bilo kojoj lokalizaciji u usnoj šupljini, naročito ako izaziva simptome kao što su bol, pečenje, otežano žvakanje / gutanje, krvarenje ili gubitak osjeta u toj regiji.

 

Kada prvi put dete treba  odvesti kod stomatologa, i sa kojim se problemima najčešće susreću roditelji?

  Prva posjeta stomatologu treba da nastupi čim izniknu prvi zubi. Na taj način možemo adekvatno dijete priviknuti na okruženje u stomatološkoj ordinaciji i učiniti da se ono tu osjeća sigurno i prijatno, bez osjećaja straha i anksioznosti. Obzirom na činjenicu da time dobijamo pacijenta koji nam vjeruje i koji je spreman na saradnju, svaki preventivni, ali i kurativni zahvat, ukoliko za njim bude bilo potrebe, nam neće biti problematičan.

Roditeljima treba dati precizne upute u oralnu higijenu djece, sa posebnim akcentom na činjenicu da su mliječni zubi jednako važni kao i stalni, što često zna biti zabluda medju roditeljima. Naime, miječni zubi su od krucijalne važnosti kao čuvari prostora za pravilno nicanje stalnih zuba, samim tim i u prevenciji nastanka ortodontskih anomalnija kod djece. Preporučuje se da djeca konzumiraju što više tvrde, vlaknaste hrane, voća i povrća, a što manje kašaste hrane, slatkiša, posebno onih koji se lako lijepe za površine zuba, i zasladjenih sokova. Roditelji su ti koji bi trebali biti zaduženi za pranje zubića svoje djece do potpunog razvoja preciznih motorickih kretnji djeteta, parametar koji mi koristimo jeste – kada dijete bude sposobno samostalno da veže pertle

 

Statistike kada je stomatologija u pitanju nisu baš optimistične. Tu mislim konkretno na krezubost, i sl. Pošto je stomatologija, jedna od najbze rastućih grana medicine, da li postoji rešenje za baš sve probleme?

Da, stomatologija današnjice je zaista umnogome naprednija u odnosu na stomatologiju prije 10-20 godina i to je grana medicine koja se iz godine u godinu razvija i unapredjuje.

Možda najveći obrt koji se desio u zadnjih 20 godina jeste digitalizacija stomatologije. Danas se u svijetu, a i u našoj ordinaciji, skoro sve radi kompjuterski, putem skenera i 3D printera, koji su daleko komforniji i precizniji u poredjenju sa starijom metodom otiskivanja.

Zahvaljujući novim sistemima, metodama i materijalima, i sam vremenski okvir potreban za finalizaciju odredjenog terapijskog postupka, reduciran je na minimum. Naime, naši pacijenti u samo par dana mogu dobiti potpunu rekonstrukciju osmijeha.

 Koliko puta treba prati zube dnevno, i kolika je uloga konca u tome?

Zube treba prati najmanje dva puta dnevno, dakle ujutru čim se probudimo i uveče tik pred spavanje. Pranje zuba treba da traje najmanje dvije minute, a četkica ne treba biti niti previše mekana, niti previše tvrda. Sama tehnika kojom treba prati zube jeste modifikovana tehnika po Bass-u – četkica se osloni na zub pod uglom od 45 stepeni usmjerena prema gingivi, te se laganim kružnim pokretima krećete po zubnom nizu. Svakako treba nastojati koristiti pastu za zube sa što većom koncentracijom fluora.

Zubni konac je dodatna metoda u održavanju oralne higijene, svakako preporučljiva, ali uz pravilno korištenje zbog rizika traumatizacije potpornih zubnih tkiva ako se zubni konac neadekvatno koristi. Zato, sledeći put kada posjetite svog stomatologa, obavezno pitajte da Vam da upute u pravilo korištenje zubnog konca. Alternativno, preporučuje se upotreba interdentalnih četkica, koje za razliku od zubnog konca, ne nose rizik od traumatizacije tkiva.

 

 Koliko su uspešna protetska rešenja, za one koji su malo zaksanili sa vodjenjem brigom o zubima i kakve sve proteze postoje?

Savremena stomatološka protetika nudi pacijentima čitav dijapazon terapijskih okvira u pogledu minimalno invazivnih postupaka kao što su viniri, koji uz minimalno ili bez imalo brušenja zubnog tkiva imaju potentnost da estetski i funkcionalno potpuno rekonstruišu osmijeh pacijenta. Nadalje, materijali koji se danas koriste u protetici, kao što je cirkonij-oksidna keramika, pored maksimalnog estetskog učinka, imaju i jako veliku otpornost i trajnost, pa možemo reći da je protetika današnjice zaista dosegla ideal funkcijskog i estetskog jedinstva.

 

 Da li pravilno peremo zube i koliko vremenski treba da traje pranje zuba? Pravilna mastikacija je jako bitan faktor u održanju stanja zdravlja ne samo orofacijalne regije, već i čitavog organizma. Posljedično, sve oblike krezubosti, a posebno stanje totalne bezubosti, uvijek treba nastojati što prije sanirati odgovarajućim terapijskim pristupom.

Takodje, nije samo nedostatak zuba dominantan faktor koji utiče na neadekvatnu mastikaciju, na toj listi se mogu naći i različite ortodontske anomalije koje treba sanirati već u dječjoj dobi u saradnji sa specijalistom ortodoncije. Različita bolna stanja u predjelu zgloba ili mišića orofacijalne regije mogu takodje biti razlog nastanka ovog problema, te njih treba sanirati odgovarajućim relaksacijskim udlagama koje takodje izradjuje stomatolog.

Sada je popularno izbeljivanje zuba. Koliko je to bezbedno s obzirom da se verovatno utiče na gledj..

 Testiranjem proizvoda dostupnih na tržištu na temelju kliničkih i laboratorijskih ispitivanja, ispostavilo se da profesionalno izbjeljivanje zuba nije štetno, kako za zubna, tako ni za potporna tkiva. To se odnosi na postupke koji se sprovode u ordinaciji, gdje se koriste klinički ispitani proizvodi i radi se pod profesionalnim nadzorom stomatologa. Takodje, postoji i mogućnost izbjeljivanja zuba kod kuće, gdje stomatolog prvobitno individualno izradjuje adekvatne zubne folije, u koje kasnije pacijent prema uputima stomatologa aplicira gel za izbjeljivanje zuba.

U prošlosti su korištene veće koncentracije preparata za izbjeljivanje zuba, što je rezultiralo povećanom osjetljivošću zuba. Danas su te koncentracije manje, pa se osjetljivost po pravilu može pojaviti odmah nakon tretmana izbjeljivanja, najčešće kada se konzumiraju hladna ili topla pića, mada, uglavnom nestaje nakon 48h.

Nepoželjno djelovanje sredstva za izbjeljivanje zuba može se javiti na zubima koji imaju prethodno nesanirani karijes, odstojeće ispune (plombe), cervikalne lezije ili gentetski poremećaj razvoja gledji zuba. Stoga je potrebno prethodno napraviti preventivni pregled i procjeniti da li ste kandidat za izbjeljivanje zuba. Izbjeljivanje zuba može biti štetno kada se radi u nekontrolisanim uslovima kod kuće, bez prethodne konsultacije sa stomatologom i sa preparatima koji nisu provjereni.

 

Desni su takodje faktor koji utiče na zdave zube. Kako jačati desne, i šta sve može da se preduzme, ako oni „olabave“ držanje zuba..

– Zubi i potporna zubna tkiva (desni) čine jedan nerazvojiv kompleks, čije zdravlje predominantno zavisi od adekvatnog sprovodjenja oralne higijene. Parodontopatija jeste patološko stanje desni, koje može biti genetski uslovljeno, ali i izazvano neadekvatnom oralnom higijenom i još jednim istaknutim faktorom rizika – pušenjem.

Parodontopatija kod pacijenata se danas uspješno kontroliše čestim posjetama i profesionalnim čišćenjima zuba, a u težim slučajevima i operativnim zahvatima koje sprovodi specijalista parodontogije.

Najistaknutiji simptom parodontopatije kod pacijenata jeste krvarenje prilikom pranja zuba ili tzv. krvavi ispljuvak nakon pranja zuba. To bi svakako trebalo biti alarmantno stanje za pacijenta da što prije posjeti svog stomatologa.

 

  Koliko je važno da imamo niz zuba u vilici i kako nedostatak zuba utiče na zagrižaj?

Pun zubni niz i adekvatna okluzija su najvažniji koncepti u stomatologiji. Gubitak samo jednog zuba u zubnom nizu znači posljedični domino efekat čitavog niza patologija koje slijede iza toga. Zato, fokus svakog stomatologa jeste sačuvati prirodne zube pacijenta, a ako to u jednom momentu više nije moguće i nažalost vremenom pacijent ostane bez jednog ili više zuba, odmah treba pristupiti implantološkoj ili protetskoj sanaciji radi očuvanja zdravlja svih ostalih komponenti orofacijalnog sistema – kosti vilica, mišića i zgloba.

 

Imate li neku poruku za naše čitaoce?

Brinite o Vašim zubima i slušajte savjete Vašeg stomatologa, samo tako ćete imati blistavi osmijeh, na kome će Vam zavidjeti.

Hvala na saradnji i izdvojenom vremnu, 

Olivera Marinković

Spread the love

Oznake: , ,



Olivera Marinković




Previous Post

KO JE BIO BETMEN?

Next Post

DANAS SE ZAVRŠAVA KANSKI FESTIVAL





You might also like



0 Comment


Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.


More Story

KO JE BIO BETMEN?

Da mašta može svašta mnogo puta do sada smo se uverili, ali pravi dokaz toga,  je I jedan mesar koga je uspeo da oživi...

May 24, 2022